PRIČA 🔬
Naše putovanje kroz istoriju insulina dovelo nas je do ovog trenutka, ali istraživanja se ne zaustavljaju. Naučnici danas rade na još jednostavnijoj, sigurnijoj i pristupačnijoj budućnosti terapije.
Zamislite „pametan“ insulin (smart insulin) koji kruži krvotokom i aktivira se, poput prekidača, samo kada nivo šećera u krvi previše poraste, gotovo u potpunosti smanjujući rizik od hipoglikemije.
Ili tabletu insulina koja bi u potpunosti eliminisala potrebu za injekcijama.
Ili, još dalje, transplantaciju matičnih ćelija pretvorenih u beta ćelije koje proizvode insulin, zaštićene od imunološkog sistema tako da imunosupresivna terapija više ne bi bila potrebna.
To nije naučna fantastika – to je nauka budućnosti.

PILULA NAUKE 🔬
Dok čekamo da pređemo taj „posljednji kilometar“ ka izlječenju i oslobađanju od bolesti, i da do tog cilja stignemo u što boljem zdravstvenom stanju, „sveti gral“ savremenih istraživanja je potpuno automatizovani vještački pankreas (fully closed-loop).
Za razliku od današnjih sistema (hibridnih ili naprednih hibridnih), budući sistemi:
- neće zahtijevati brojanje ugljenih hidrata
- neće zahtijevati najavu obroka
- koristiće napredne algoritme
- mogu koristiti više hormona (inzulin i glukagon)
- upravljaće glikemijom potpuno autonomno
To je pravi korak ka oslobađanju od svakodnevnog tereta stalnog donošenja odluka.

DA LI STE ZNALI? 🤔
Najveći izazov oralnog insulina nije zaštita od želučane kiseline, već omogućavanje njegove apsorpcije kroz crijevni zid.
Molekul insulina je velik i osjetljiv, zbog čega istraživači proučavaju:
- nanotehnološke „nosače“
- mikro-transportere koji se gutaju
- sisteme za ciljano oslobađanje
Cilj je da insulin stigne netaknut u krvotok, bez gubitka djelotvornosti.
Izvor: dr Andrea Scaramuzza, načelnik pedijatrijske dijabetologije u ASST Cremona, bolnica Maggiore